Liječenje bulimije i poremećaja prejedanja psihoterapijom
Bulimia Nervosa
Procjenjuje se da oko 1,1% do 4,2% žena tijekom života pati od bulimije nervoze. Simptomi bulimije uključuju:
Ponovljene epizode prejedanja, koje karakteriziraju prekomjerne količine hrane u malom vremenskom razmaku, te osjećaj gubitka kontrole nad jedenjem tijekom epizode.
- Ponovljeno neprimjereno kompenzatorno ponašanje u svrhu sprječavanja dobivanja na težini, poput samoizazvanog povraćanja ili zloporabe laksativa, diuretika, emetika i drugih lijekova (čišćenje); post; prekomjerna tjelesna aktivnost
- Prekomjerno jedenje i neprikladno kompenzatorno ponašanje pojavljuju se u prosjeku najmanje dvaput tjedno tijekom 3 mjeseca
- Samoprocjena je neopravdano pod utjecajem tjelesne figure i težine
Budući da čišćenje i druga kompenzatorna ponašanja slijede epizode prejedanja, a ljudi oboljeli od bulimije obično teže unutar normalnih raspona za svoju dob i visinu. Međutim, baš kao osobe oboljele od anoreksije, oni se mogu bojati debljanja, žele smršaviti i intenzivno su nezadovoljni svojim tijelom. Ljudi koji pate od bulimije često kriju svoje ponašanje, osjećaju odvratnost i sram zbog svojeg prejedanja, no osjećaju olakšanje nakon čišćenja.
Liječenje bulimije
Primarni cilj liječenje bulimije je smanjenje ili eliminacija prejedanja i čišćenja. U tu svrhu često se primjenjuje rehabilitacija prehrane, psihosocijalna intervencija, te strategije upravljanja lijekovima. Uspostava sustava redovite prehrane bez prejedanja, poboljšanje stavova vezano uz poremećaj prehrane, poticanje zdrave, ali ne prekomjerne tjelesne aktivnosti i rješavanje paralelnih stanja poput poremećaja raspoloženja ili anksioznosti, spadaju u najspecifičnije ciljeve ovih strategija. Individualna psihoterapija, individualno psihološko savjetovanje, (pogotovo kognitivno-bihevioralna ili interpersonalna), skupna psihoterapija koja koristi kognitivno-bihevioralni pristup, te obiteljska ili bračna psihoterapija u izvješćima se navode kao učinkovite. Psihotropni lijekovi, prvenstveno antidepresivi poput inhibitora selektivnog ponovnog uzimanja serotonina (SSRI), pokazali su se od pomoći ljudima oboljelim od bulimije, pogotovo onima s izrazitim simptomima depresije ili anksioznosti, ili onima koji nisu adekvatno odgovorili na samo psihosocijalno liječenje. Ti lijekovi mogu pomoći u sprječavanju ponavljanja bolesti. Ciljevi i strategije liječenja bolesti prejedanja su slični onima bulimije, te se trenutno ponovno procjenjuje učinkovitost različitih intervencija. Ljudi s poremećajem prehrane često ne prepoznaju ni ne priznaju da su bolesni. Posljedično, mogu se snažno opirati početku i nastavku liječenja. Članovi obitelji ili druge povjerljive osobe mogu biti od pomoći u praćenju da osoba koja pati od poremećaja prehrane primi potrebnu skrb i rehabilitaciju. Kod nekih ljudi liječenje će biti dugotrajno.
Poremećaj prejedanja
U istraživanjima je procijenjeno da između 2 i 5 posto Amerikanaca u razdoblju od 6 mjeseci prođe epizodu prejedanja. Simptomi prejedanja su:
- Ponovljene epizode prejedanja, koje karakteriziraju prekomjerne količine hrane u malom vremenskom razmaku, te osjećaj gubitka kontrole nad jedenjem tijekom epizode
- Epizode prejedanja tiču se najmanje 3 navedena čimbenika: brže jedenje od uobičajenog; jedenje dok se ne osjeti neugodna težina; jedenje velikih količina hrane kad ne osjećamo tjelesnu glad; jedenje na samo zbog osjećaja neugode zbog količine hrane koja se uzima; osjećaj odvratnosti prema sebi, depresije, teške krivnje nakon prejedanja
- Izrazito neraspoloženje zbog prejedanja
- Prejedanje se prosječno javlja najmanje 2 dana u tjednu tijekom 6 mjeseci
Prejedanje nije povezano s redovitim prakticiranjem neodgovarajućih kompenzatornih ponašanja (npr. čišćenje, post, prekomjerna tjelesna aktivnost).
Ljudi koji pate od poremećaja prehrane imaju učestale epizode nekontroliranog jedenja, s istim simptomima prejedanja kao i oni od bulimije. Glavna je razlika u tome da osobe s poremećajem prejedanja ne čiste svoja tijela od prekomjernih kalorija. Zato su mnogi oboljeli od ovog poremećaja pretili za svoju dob i visinu. Osjećaj odvratnosti i stida od sebe samih povezan s ovom bolešću ponovno može dovesti do prejedanja, stvarajući začarani krug
Znanstveni pristup u liječenju
Znanstvenici kontinuirano istražuju učinkovitost psihosocijalnih zahvata, lijekova, te kombinaciju tih liječenja u cilju poboljšanja rezultata u ljudi koji pate od poremećaja prehrane. Istraživanje isprekidanog ciklusa prejedanja pokazalo je da će strukturiranja matrica prehrane pomoći da osobe osjećaju manje gladi, prikraćenosti i ublažuju negativne osjećaje o hrani i jedenju. Ublažavaju se dva čimbenika koji povećavaju vjerojatnost prejedanja-glad i negativni osjećaji, što umanjuje učestalost prejedanja. Nekoliko studija obitelji i blizanaca upućuje na visoko nasljeđivanje anoreksije i bulimije, a istraživači traže gene koji uzrokuju sklonost za razvoj ovih poremećaja. Znanstvenici vjeruju da višestruki geni mogu imati međudjelovanje s čimbenicima u okolišu i drugim čimbenicima, te tako povećati rizik od razvoja ovih bolesti. Prepoznavanje gena podložnosti omogućit će razvoj naprednijeg liječenja poremećaja prehrane.
Druge studije istražuju neurobiologiju emocionalnog i socijalnog ponašanja koja je relevantna za poremećaj prehrane, te neuroznanost prehrambenog ponašanja. Znanstvenici su utvrdili da apetit i utrošak energije reguliraju vrlo složene mreže živčanih stanica i molekularnih prijenosnika poruka neuropeptida. Ta i buduća otkrića omogućit će potencijalne ciljeve za razvoj novih farmakoloških liječenja poremećaja prehrane. Vjerojatno će se dublji uvid steći iz proučavanja uloge gonadalnih steroida. Njihova relevantnost za poremećaje prehrane razvidna je iz učinka spola na stupanj potencijalnog razvoja tih poremećaja, njihovog pojavljivanja u pubertetu ili kratko nakon puberteta, te povećanu opasnost pojave poremećaja prehrane u djevojčica koje rano dobivaju menstruaciju.
CENTAR ZA PSIHOLOŠKO SAVJETOVANJE
Martićeva 67/ III kat, 10000 Zagreb
tel: 01 5612251, mob: 091 2219550, 095 9232088 ( nazvati možete od 8h do 23h).
e-mail:
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
e-mail online psihoterapija:
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
http://www.psihonet.net |