Stres pogoršava akne

Acne vulgaris ili jednostavno akne, predstavljaju čestu upalnu dermatozu koja u prvom redu pogađa mlade ljude i javlja se u doba puberteta i adolescencije, razdoblju izrazitih psihosocijalnih i tjelesnih promjena. U tom razdoblju su najčešća kronična bolest koja zahvaća kožu lica, prsa i leđa. Javljaju se najčešće između 12. i 16. godine, iako postoji mogućnost ranijeg, kao i znatno kasnijeg nastanka. Bez liječenja, bolest može trajati i do 10-ak godina.

Postoje različite vrste akni kao i različite težine bolesti, o čemu ovisi način liječenja. U svakom slučaju,
pravodobno započeto liječenje smanjuje mogućnost nastanka ožiljaka.Bolest kože, poput akni, često se smatra nevažnom, čak trivijalnom u usporedbi s bolestima drugih organskih sustava. Budući da ne ugrožavaju opće zdravstveno stanje, često su shvaćene samo kao kozmetički problem pa im se ne pridaje dovoljno važnosti. Iako se često zanemaruje, vrlo je važno procijeniti ne samo kliničku sliku bolesti već i psihološku stranu problema, jer je odavno već jasno da akne imaju velik psihosocijalni utjecaj na bolesnika. Znanstvene studije pokazale su da ne postoji dobra korelacija između kliničke procjene stanja bolesti i samoprocjene bolesnika, što govori o mogućim psihosocijalnim problemima i kod objektivno blažeg oblika bolesti. U svom članku o psihogenim čimbenicima kod kožnih bolesti, Sulzberger i Zaidems su još 1948. naveli sad već čuvenu i citiranu misao: "Ne postoji niti jedna bolest koja uzrokuje veću psihičku traumu, veću neprilagođenost između roditelja i djece, veću opću nesigurnost i osjećaj inferiornosti i više psihičke patnje nego što to čine acne vulgaris".
Iako je na osnovi rezultata suvremenih istraživanja jasno da je ta tvrdnja ipak pretjerana, ne smijemo zanemariti ulogu koju je ona odigrala u skretanju pozornosti na one aspekte akni koji nisu isključivo dermatološki problem.


Pogoršanja uslijed emocionalnog stresa

Uloga psiholoških čimbenika kod akni može biti dvojaka. Emocionalni stres može dovesti do pogoršanja bolesti, o čemu izvještavaju mnogi pacijenti koji se često žale na pogoršanje kad su anksiozni ili pod stresom (npr. studenti čija se klinička slika akni pogoršava tijekom ispitnih rokova). S druge strane, kao posljedica akni u bolesnika se mogu razviti psihički problemi, primjerice depresija, anksioznost, smanjeno samopouzdanje, povlačenje iz društva.

Studije su pokazale da čak u 55% bolesnika s aknama postoji kronološka povezanost između razdoblja emocionalnog stresa i pogoršanja bolesti, uz latentno razdoblje od 2 dana.Točan mehanizam osnove pogoršanja akni zbog emocionalnog stresa nije poznat, ali postavljeno je nekoliko hipoteza. Jedna se temelji na dobro utvrđenoj činjenici da se u stanju stresa pojačano luče stresni hormoni.
Poznato je i da glukokortikoidi i androgeni dovode do pogoršanja akni pa se stoga smatra da bi stres mogao utjecati na akne putem povišenja razine tih hormona u krvi. Druga hipoteza odnosi se na činjenicu da stres dovodi do supresije (potiskivanja) imunološkog sustava, zbog čega dolazi do umnožavanja bakterije
Propionibacterium acnes u sebacealnim folikulima (izvodima lojnih žlijezda) te pojave brojnih upalnih promjena.

Znanstvena studija obuhvaćala je učenike 94 srednje škole u Singapuru. Promatrani su tijekom stresnih razdoblja poput polaganja važnih ispita te tijekom razdoblja školskih praznika. Pratila se veličina akni i količina sebuma u žlijezdama.Razina stresa mjerena je kod svake osobe zasebno uz pomoć upitnika. Nakon toga usporedili su se rezultati te je otkrivena velika povezanost između razine stresa i pojave akni.Utvrđeno je kako se stres može pojaviti radi teških domaćih zadaća ili ispita, a to dovodi do problema s tenom.

- Tehnike koje pomažu smanjiti stres, poput tehnika disanja, svakako bi trebale biti dio naoružanja mladih tinejdžera kako bi se smanjio njihov stres, dodaju znanstvenici.Istraživanje je još uvijek u tijeku kako bi se utvrdilo zašto stres utječe na lakši razvoj akni, prenosi Acta Dermato Venereologica.

Istraživanje američkih znanstvenika sa Stanford University provedeno na studentima pokazuje da stres može pogoršati akne.

Acne vulgaris je najčešće stanje kojim se bave dermatolozi - akne se u nekom dijelu života pojavljuju kod 85% populacije. U istraživanju u kojem je sudjelovalo 22 studenata utvrđeno je da se stanje s aknama pogoršava za vrijeme ispitnih rokova. U tom razdoblju je kod ispitanika utvrđena i znatno viša razina stresa od razine izmjerene mjesecima prije početka ispitnih rokova. Na povezanost stresa i akni nisu utjecali čimbenici kao što su trajanje i kvaliteta sna, prehrana i broj obroka u danu. Istraživači pretpostavljaju da stres utječe na povišenje razine hormona koji utječu na pojačanu funkciju lojnih žlijezda u koži. Već su prijašnja istraživanja pokazala da stres za 40% usporava proces zacjeljivanja. Znanstvenici upozoravaju kako njihovo istraživanje ne dokazuje da
stres direktno uzrokuje akne.

Znanstveni tim s dermatološko instituta San Gallicano u Rimu ispitao je 100 žena u dobi od 25 do 50 i ustanovio da su akne miteseri, standardne akne i ciste na obrazima i čelu 8 puta češće kod pušačica (38 posto) nego nepušačice ( 4,6 posto). Upadljiva podudarnost je iznenadila rekla je koautorica Jo Linda Sinagra

U kasnijoj dobi javljaju se kao dio kliničke slike rozacee (Acne rosacea). Ostali uzroci mogu biti: trudnoća, policistični jajnici, Cushingov sindrom, menopauza i manjak estrogena.